"Arapski jezik je najrječitiji, najširi i najjasniji jezik te se njime najbolje iskazuju značenja koja se kriju u ljudskim dušama. Zato je objavljena najčasnija Knjiga na najčasnijem jeziku, najčasnijem Poslaniku, preko najčasnijeg meleka, na najčasnijem dijelu svijeta. Njegova objava počela je u najčasnijem mjesecu u godini – u ramazanu i kompletirana u svakom pogledu." Ibn Kesir
"Nije poznato kojim jezikom će govoriti ljudi na Sudnji dan, ili kojim jezikom će čuti (razumjeti) Allahove, dž.š., riječi." Ibn Tejmijje
Omer ibn el-Hattab, r.a., veli: "Izučavajte arapski jezik jer on predstavlja dio vaše vjere..."
Arapski jezik je jedan od najznačajnijih svjetskih jezika. Spada u grupu semitskih jezika koji ima najrazvijeniju morfologiju i sintaksu, te najbogatiji vokabular. Govori ga više od dvije stotine miliona ljudi diljem arapskog svijeta, a na različite načine ga koriste i izučavaju muslimani cijelog svijeta.
Prema studiji Georgea Webera (Language today), arapski je peti jezik po rasprostranjenosti u svijetu koji dolazi iza kineskog, engleskog, španskog i hindu/urdu.
Ujedinjeni narodi su 1974. god. usvojili arapski kao jedan od šest službenih jezika u svijetu. Vlade dvadeset zemalja navode arapski kao dominantni službeni jezik u njihovim državama.
Tokom srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik kulture i nauke, što je rezultiralo brojnim arabizmima u nomenklaturi evropskih jezika na području filozofije, astronomije, astrologije, matematike, algebre, medicine i drugih nauka.
Spomenut ćemo neke od najistaknutijih arapsko-islamskih naučnika: Ibn Sina (na Zapadu poznat kao Avicenna) je bio "doktor svih doktora"; Džabir ibn Haiyan (Geber) utemeljitelj i "otac hemije"; Ibn Rušd (Averroes) se računa kao jedan od nosilaca islamske misli, kao i zapadnoevropske filozofije i teologije; Ebu Merwan Ibn Zuhr (Avenzoar) jedan od najprominentnijih liječnika, kliničara i parazitologa srednjeg vijeka; Ibn el-Hejsem (Alhazen) poznati arapski matematičar; Abdullah ibn Ahmed ibn el-Baitar najistaknutiji medicinar i farmaceut islamske Španije srednjeg vijeka...
Ko je prvi izvodio eksperimente vezano za astronomiju? Većina ljudi će reći: Galileo, Ptolemy ili neki drugi naučnik.. Tačan odgovor je da su to bili islamski učenjaci Muhammed ibn Ahmed El-Biruni i Ahmed ibn Muhammed ibn Kesir El-Ferghani. Arapski jezik također predstavlja i jedan od važnijih jezika u mnogim drugim zemljama svijeta. Važno je istaći da pravi uvid o događajima i političkim prilikama koje vladaju na Bliskom Istoku: Palestini, Iraku, Libanu itd. mogu imati prvenstveno oni koji proučavaju arapski jezik, kulturu i tradiciju. Samo na taj način se može doći do istine koju monolingualne medije danas rijetko pružaju svojim gledaocima o stradanjima nevinih arapskih žrtava.
Zašto je Kur'an objavljen na arapskom?
Odgovor na ovo pitanje ćemo naći u slijedećim ajetima u kojim Allah, dž.š., kaže:
"Mi smo Kur’an učinili lahkim, na tvome jeziku (o Muhammede), da bi njime one koji se Allaha boje i grijeha klone obradovao, a inadžije nepopustljive opomenuo.” (Merjem, 97.)
"Elif-lam-ra. Ovo su ajeti Knjige jasne! Objavljujemo je kao Kur’an na arapskom jeziku da biste razumjeli." (Jusuf, 1-2.)
U komentaru ovog ajeta Ibn Kesir u svom tefsiru navodi: "Jer, arapski jezik je najrječitiji, najširi i najjasniji jezik te se njime najbolje iskazuju značenja koja se kriju u ljudskim dušama. Zato je objavljena najčasnija Knjiga na najčasnijem jeziku, najčasnijem Poslaniku, preko najčasnijeg meleka, na najčasnijem dijelu svijeta. Njegova objava počela je u najčasnijem mjesecu u godini – u ramazanu i kompletirana u svakom pogledu."
"I, eto, tako Mi Kur’an na arapskom jeziku objavljujemo i u njemu opomene ponavljamo da bi se oni grijeha klonili ili da bi ih na poslušnost pobudio." (Ta-Ha, 113.)
"Mi u ovom Kur’anu navodimo ljudima svakojake primjere da bi pouku primili, u Kur’anu na arapskom jeziku, u kome nema nikakve protivrječnosti, da bi se Gospodara svoga pobojali." (Ez-Zumer, 27-28.)
"Ha-mim. Objava je od Milostivog, Samilosnog, Knjiga čiji su ajeti jasno izloženi, Kur’an na arapskom jeziku za ljude koji znaju, vijesnik radosnih vijesti i opomena, - pa opet većina njih glavu okreće, neće ni da čuje." (Fussilet, 1-4.)
"Eto tako Mi tebi objavljujemo Kur’an, na arapskom jeziku, da bi opominjao Mekku i one oko nje i upozorio na Dan kada će se sakupiti – u koji nema nikakve sumnje. Jedni će u Džennet, a drugi u Džehennem." (Eš-Šura, 7.)
"Ha-Mim. Tako Mi Knjige jasne, Mi je objavljujemo kao Kur’an na arapskom jeziku, da biste razumjeli, a on je u Glavnoj Knjizi, u Nas, cijenjen i savršen pun mudrosti." (Ez-Zuhruf, 1-4.) U tefsiru ovog ajeta Ibn Kesir kaže: "Čast koju Kur’an uživa u višim sferama (kod meleka) je potpuno jasna. Uzvišeni veli: "on", Kur’an je "u Glavnoj Knjizi" u Levhi-mahfuzu – knjizi pomno čuvanoj "kod Nas", "cijenjen", uživa veličanstveno mjesto, ugled i počasti. "savršen" tj. savršeno precizan, bez ikakve zbrke i nesklada."
"Reci: ‚Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek Džibrili kao istinu, da još više učvrsti vjernike u vjerovanju, i da bude putokaz i radosna vijest svim muslimanima.‘ Mi dobro znamo da oni govore: "Poučava ga jedan čovjek!" Jezik onoga zbog koga oni krivo govore je jezik tuđina, a ovaj Kur’ana je na jasnom arapskom jeziku." (En-Nahl, 102-103.)
"I Kur’an je sigurno objava Gospodara svjetova; donosi ga povjerljivi Džibril na srce tvoje, da opominješ na jasnom arapskom jeziku." (Eš-Šu’ara’, 192-195.)
"I Mi ga tako kao mudrost objavljujemo na arapskom jeziku. A ako bi ti povlađivao željama njihovim, nakon što ti je došla spoznaja, ti ne bi imao ni zaštitnika ni branitelja od Allaha." (Er-R’ad, 37.)
"Knjiga Musaova je bila putovođa i milost prije njega. A ovo je Knjiga na arapskom jeziku koja nju potvrđuje da bi opomenula one koji rade zlo i da bi obradovala one koji čine dobro." (El-Ahqaf, 12.)
Da li će stanovnici dženneta govoriti arapskim jezikom?
Treba naglasiti da se ni u Kur'anu niti u vjerodostojnim hadisima ne spominje jezik kojim će govoriti stanovnici dženneta. Ono što se spominje jesu neke predaje (asar) od kojih je i ova koju bilježi Et-Taberani (u El-Evsatu), El-Hakim, El-Bejheki u (Šu'abu-l-imanu) i drugi da je Ibn Abbas, r.a., rekao: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Volite Arape iz tri razloga: jer sam ja Arap, jer je Kur'an objavljen na arapskom jeziku i zato što je arapski - jezik stanovnika dženneta.'" Ibn el-Dževzi za ovaj hadis veli da je apokrifan. Ez-Zehebi kaže: "Mišljenja sam da je ovaj hadis izmišljen (mewdu')."
El-Albani u svome djelu (Es-silsileh ed-da'ifeh) također navodi da je hadis izmišljen. Iz ovih primjera se jasno ukazuje da ne postoji vjerodostojni (sahih) dokaz o tome kojim će se jezikom govoriti u džennetu. Iz tog razloga se preporučuje suzdržavanje od polemike, te se umjesto ovih pitanja usredotočiti na stvari koje će dovesti dobročinstvu na ovom svijetu.
Šejhu-l-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, je upitan: 'Na kojem jeziku će se Allah, dž.š., obratiti ljudima Sudnjeg dana? Da li će im se obratiti jezikom Arapa? Da li je tačno da će jezik stanovnika džehennema biti perzijski, a jezik stanovnika dženneta arapski jezik?' Ibn Tejmijje je odgovorio: "Neka je hvaljen Allah, Gospodar svih svjetova. Nije poznato kojim jezikom će govoriti ljudi na Sudnji dan, ili kojim jezikom će čuti (razumjeti) Allahove riječi, Uzvišen neka je On. O tome nas nije obavjestio Allah, dž.š., niti Njegov Poslanik, s.a.v.s. Nije istinito da će jezik stanovnika džehennema biti perzijski, niti da će arapski biti jezik džennetlija. Nije nam poznato iz govora ashaba (neka je Allah zadovoljan s njima) nešto što bi upućivalo na to, jer su se radije suzdržavali govora o tim stvarima misleći da su takva i slična pitanja i diskusije krajnje nepotrebne. Postojala je nesuglasica po tom pitanju između kasnijih učenjaka. Neki od njih zastupaju mišljenje kako će jezik džennetlija biti arapski, dok će jezik džehennemlija biti perzijski. Drugi, pak, navode da će jezik kojim će ljudi govoriti na budućem svijetu biti praarapski jezik, tj. prajezik svih ostalih jezika kojim je govorio Adem, a.s. Za navedena mišljenja ne postoji osnova niti dokaz, bilo to na osnovu razboritosti ili bilo kojeg izvještaja ili teksta. A Allah najbolje zna i On je najmudriji." (Medžmu'-l-fetava, 4/299)
Utjecaj arapskog na druge jezike
Kao jezik jedne od najvećih svjetskih religija i službeni jezik mnogih država i dinastija koje su vladale u prošlosti, arapski jezik je ostavio traga i na druge jezike u svijetu.
Arapski jezik (jedan od 6912 jezika koji egzistiraju danas u svijetu) je postao ne samo vjerskim jezikom svih muslimana, nego i nosiocem islamske kulture i civilizacije uopće. Neupitno je da se njegov utjecaj širio kako na jezike islamskih naroda, tako i mnogih drugih širom Azije, Afrike pa i Evrope. Njegov utjecaj se protegnuo i na naš jezik dolaskom Turaka koji su sa islamom donijeli i arapski jezik. Mnogo turcizama koje koristimo u našem jeziku su, ustvari, arabizmi koje koristimo u našem svakodnevnom životu. Tako su npr. riječi: handžar, sokak, kenifa itd. arapskog korjena.
Ne treba se iznenaditi činjenicom da je arapski mnogo utjecao i na engleski jezik (jezik savremenog doba). U SAD npr. arapski jezik, poslije američkog znakovnog jezika, bilježi najveći rast od svih drugih jezika.
Navest ćemo samo neke od primjera engleskih riječi arapskog porijekla: admiral od ameeral (zapovjednik); algebra od al-džebr (nauka algebra); almanac od al-manaakh (vrijeme, kalendar); amber od anber (jantar, majordomus, upravitelj); camel od džemel (deva); carat od qiraat (mjera za zlato); cotton od qutn (pamuk); gazelle od ghazaal (gazela) itd. (vidi Al-Mawrid).
Također, arapski jezik je ostavio traga i na španski jezik koji vidimo iz slijedećih primjera: alcazar od el-qasr (dvorac, palača); acebibe od ar. zebib (suhe grožđice); aceituna od az-zeitun (maslina); adalid od dalil (vođa); adarme od dirhem (mjeriti, vagati na drame); alacenah od hizanah (kredenac); loco od lawqa (glupavost, blesavost) itd. (vidi utjecaj arapskog na druge jezike TheFreeDictionary).
Abdulkadir Indžić
Izvor: preporod.com
