www.kiraet.net v2 | (Na)učimo Kur'an...

srijeda, 29 ramazan 1431 | 8 septembar 2010

Vijesti

www.kiraet.net
Teheran: 27. međunarodno takmičenje učača Kur'ana

Petak, 9. juni 2010. počelo 27. međunarodno takmičenje Kur'ana u Teheranu okupivši predstavnike 60 država.

Karija - Hashim Rugani



Get the Flash Player to see this player.

English Arabic German Spanish Turkish

Podijeli kiraet.net sa drugima!

Cairo Qur'an Radio

sufara.ba

Šta je tedžvid?

Jedna od najpoznatijih definicija tedžvida glasi: „Tedžvid je znanost pomoću koje saznajemo na koji način artikulisati svaki harf svim njegovim stalnim i nestalnim svojstvima.“ Više...

#000000

Besmela i isti'aza

Nakon tjelesne i duhovne pripreme, neposredan uvod, znak ili signal za početak učenja Kur'ana su isti‘āza i besmela. Više...

#000000

Tempo učenja Kur'ana

Kur'an se može učiti brže i sporije. Tempo se mora prilagoditi vlastitim mogućnostima i glasovnim sposobnostima. Više...

#000000

Greška prilikom učenja Kur'ana

Riječ al-lahn (اللحن) u arapskom jeziku nosi različita značenja, a pod njom se u okviru nauke 'ilmu't-tedžvid označava neispravno, pogrešno čitanje, učenje (Kur'ana)... Više...

#000000
http://kiraet.net/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/5727233850861053_cf02a13594_b.jpg
http://kiraet.net/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/3648553890362659_442ce840ce_b.jpg
http://kiraet.net/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/3872272846973943_d39b26f3d5_b.jpg
http://kiraet.net/components/com_gk2_photoslide/images/thumbm/9553392224330955_2ebe785cd3_o.jpg
thumbnailthumbnailthumbnailthumbnail

Idgam kebir i idgam sagir

E-mail Ispis PDF
www.kiraet.netU primjeni ili nemogućnosti primjene asimilacije glasova prema njihovoj srodnosti i bliskosti, osim konsonanata, veliku ulogu imaju i vokali i sukun. S obzirom na njihove pozicije, asimilacija glasova (إدغام) u tedžvidskoj literaturi je klasificirana na:
 
a) Idgam kebir (إدغام كبير) i
 
b) Idgam sagir (إدغام صغير)
 
Pod izrazom idgam kebir misli se na asimilaciju dva harfa, oba vokalizirana, nakon čega postaju jedan geminiziran harf (sa tešdidom). Rivajet Hafsa ibn Sulejmana ibn Mugire el-Esedija el-Kufijja, prema kojem uče i muslimani Bosne i Hercegovine, ne sadrži primjere ove vrste asimilacije glasova. U ovom kontekstu se ipak mogu navesti neke riječi koje u osnovi imaju dva harfa koji su isti po mjestu artikulacije i ostalim glasovnim osobinama (idgam mutemasilejn), zbog čega je došlo do određenih transformacija.
 
Primjera radi, u 11. ajetu sure Jusuf se kaže:

قَالُواْ يَا أَبَانَا مَا لَكَ لاَ تَأْمَـنَّـا عَلَى يُوسُفَ وَإِنَّا لَهُ لَنَاصِحُونَ

Osnova izraza لاَ تَأْمَـنَّـا jeste تَأْمَنُـنَا. U navedenom primjeru dolazi do asimilacije dva harfa ن, nakon čega izraz ima formu لاَ تَأْمَـنَّـا, a prilikom artikulacije idgama u ovoj riječi primjenjuje se pravilo i š m a m  (إشمام).

IŠMAM - NEOBIČNA LABIJALIZACIJA DAMME

Išmam je specifično podešavanje usana, s ciljem da se ukaže na 'dammu' koja se nalazi na nekom konsonantu u osnovi riječi. Išmam, dakle, nije izgovor damme, nego samo aluzija da se ona nalazi na određenom harfu u korijenu pojedinih riječi. Nakon što se izgovori konsonant n s tešdidom a prije izgovora dugog vokala 'a', usne se prilagode za izgovor damme, uz podizanje gornje usne, ali se damma ne artikulira. Išmam je, prema tome, između geminiranog harfa n i dugog vokala 'a'. Ravija Hafs koristi išmam u navedenom slučaju da bi ukazao na prvi konsonant n koji je u osnovi vokaliziran dammom. (Vidi više: hfz. Fadil Fazlić, Tedžvid: Komparacija Hafsovog i Weršovog kira'eta, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, 2000., str. 95-96.)

 

Drugi primjer jeste izraz koji se nalazi u 80. ajetu sure El-En'am:

قَالَ أَتُحَاجُّونِّـي فِي اللّهِ وَقَدْ هَدَانِ

Osnova izraza أَتُحَاجُّونِّـي jeste أتحاجونَنِي, te je došlo do asimilacije harfa ن sa istim harfom koji dolazi poslije njega.

U 95. ajetu sure El-Kehf  nalazimo izraz مَكَّنِّي:

قَالَ مَا مَكّـَنِّي فِيهِ رَبِّي خَيْرٌ

 

Osnova izraza مَكَّنِّي jeste مكنَنِي.

U Hafsovom rivajetu ne postoji slučaj u kojem se primjenjuje pravilo idgam kebir na osnovu bliskosti konsonanata po mjestu artikulacije uz postojanje i nekih drugih zajedničkih osobina (تقارب) ili, pak, na temelju srodnosti harfova prema mjestu artikulacije uz postojanje različitih akustičkih osobina (تجانس).

Termin idgam sagir označava asimilaciju harfa koji je sakin sa harfom koji je vokaliziran nekim vokalom (muteharrik), nakon čega se artikulišu kao jedan geminiziran harf. Takav je slučaj, recimo, sa asimilacijom harfa ت u 16. ajetu sure El-Beqare:

فَمَا رَبِحَت تِّـجَارَتُهُمْ وَمَا كَانُواْ مُهْتَدِينَ

 

Tri su vrste ovog idgama:

- idgam mutemasilejn (إدغام متماثلين),

- idgam mutedžanisejn (إدغام متجانسين), i

- idgam muteqaribejn (إدغام متقاربين), a nešto više o tome možete saznati OVDJE.

 

Upiši komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove urednika www.kiraet.net. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Urednik zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


sigurnosi kod
Osvježi

Nagrada za znanje

Nagrada za znanje
Odgovorite tačno na postavljena pitanja i učestvujte u nagradnom kvizu u kojem pobjednicima poklanjamo vrijedne knjige i DVD sa snimcima učenja Kur'ana. Pitanja možete pronaći OVDJE.
Trenutno se nalazite na: Home Tedžvid Idgam kebir i idgam sagir

Definicija...

www.kiraet.net
Tedžvid je znanstvena disciplina koja izučava izgovorno-akustičku bazu i njene centre u kojima glasovi nastaju, a koji opet u uzajamnoj vezi proizvode više akustičkih varijanti i nijansi, kao što su: nazalizacija, asimilacija, naglašenost i nenaglašenost glasovnih osobina, dužine i produžavanje vokala, alofoni (varijante izgovora) vokala, kao i sve ostale pojedinosti koje su vezane za učenje Kur'ana.

Izvori...

www.kiraet.net
Izvori za nastanak tedžvida su: Objava, Sunnet i idžma‘. Allah, dž.š., naređuje da se Kur'an uči tertīlom, a to znači da se moraju slijediti zakonitosti tedžvidske znanosti. Muhammed, s.a.v.s., je tu naredbu praktično realizirao i prvu generaciju muslimana naučio primjeni pravila tertīla. Islamski mislioci su, na osnovu postojećeg iskustva i vjerodostojnih predaja, definirali norme i kriterijume bez kojih se Kur'an ne može pravilno učiti, odnosno oni su već postojećoj praksi dali formu, ili preciznije rečeno, utemeljili su tedžvid kao egzaktnu znanost.

Obaveza...

www.kiraet.net
Nije, naime, dovoljno izučiti samo teorijski dio tedžvida. Pod teorijskim dijelom podrazumijeva se prva, početna faza u kojoj se uče osnovna pravila učenja Kur'ana. Izučavati ovaj aspekt tedžvida je fard kifāya (kolektivna obaveza muslimana). Uz teorijski dio je obaveza, pred uvaženim učenjacima ove oblasti, praktično učiti po pravilima i kriterijumima tedžvidske znanosti, što spada u fard 'ayn (individualna obaveza i odgovornost).